Digitalni ekosustav visokog obrazovanja: Od elektromagnetskih polja i ambijentalne buke do kibernetičke sigurnosti

Carnet; SRCE; IMI; Prirodopolis

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

 

                    

 

Sadržaj:

·  PREDGOVOR

·  UVOD UREDNIKA: Odgovornost u doba digitalne transformacije

·  SAŽETAK

·  UVOD:  Projekt e-Sveučilište i digitalna zrelost (Kontekst digitalizacije visokog obrazovanja).

·  1: NEVIDLJIVI PARAMETRI DIGITALNOG PROSTORA

·        Elektromagnetska polja (EMF) u visokoškolskim ustanovama: Što mjerimo i zašto? (Standardi, Wi-Fi pristupne točke, utjecaj na zdravlje).

·        Ambijentalna buka i akustika AV studija: Preduvjet za kvalitetan digitalni sadržaj.

·  2: ARHITEKTURA UČENJA U DIGITALNOM DOBU

·        AV studiji na fakultetima: Tehnologija u službi obrazovanja.

·        Ishodi digitalnih nastavnih sadržaja: Kako okruženje utječe na koncentraciju i retenciju znanja.

·  3: SIGURNOST U POVEZANOM SUSTAVU

·        Kibernetička sigurnost na e-Sveučilištu: Zaštita podataka, identiteta i infrastrukture.

·        Higijena digitalnog ponašanja djelatnika i studenata.

·  4: METODOLOGIJA – Iza kulisa znanstvene provjere

·  RASPRAVA: Znanstvena pojašnjenja i smjernice za budućnost

·  ZAKLJUČAK I PREPORUKE: Smjernice za održivo i sigurno digitalno okruženje.

·       ANEKS: Tehnički izvještaji i rezultati terenskih mjerenja

·       LITERATURA I REFERENTNI IZVORI

Digitalni ekosustav visokog obrazovanja:

Od elektromagnetskih polja i ambijentalne buke do kibernetičke sigurnosti

 

Predgovor:

Tehnologija u službi čovjeka – cjelovit pristup e-Sveučilištu

Digitalna transformacija visokog obrazovanja u Hrvatskoj, utjelovljena u projektu e-Sveučilište, ne predstavlja samo nabavu opreme i instalaciju mreža. Ona označava korjenitu promjenu u načinu na koji živimo, radimo i učimo u akademskoj zajednici. No, da bi tehnologija doista bila u službi čovjeka, moramo razumjeti i njezine popratne pojave. Službeni okvir projekta e-Sveučilišta naglašava sustavan pristup digitalnoj preobrazbi visokog obrazovanja kroz ulaganja u infrastrukturu, AV opremu i kibernetičku sigurnost. Ovaj Zbornik nadograđuje tu viziju tretirajući visokoškolsku ustanovu kao digitalni ekosustav.

Zbornik je nastao kao plod suradnje znanosti, tehnologije i edukacije. CARNET i SRCE postavili su temelje digitalne infrastrukture i AV studija, a Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) proveo je ključna mjerenja kako bi osigurao da ti prostori ostanu zdravi i poticajni i da ta preobrazba sveučilišta bude sigurna, za sve sudionike. Udruga Prirodopolis preuzela je ulogu tumača tih podataka, pretvarajući tehničke parametre u razumljive smjernice za svakog sveučilišnog djelatnika. CARNET je dakle osigurao tehnološke preduvjete i opremu za produkciju sadržaja a kao odgovorna institucija naručio je i stručna mjerenja EM polja i ambijentalne buke (koja provodi IMI). Time se istovremeno istražuje stvarno stanje i utjecaj digitalnih tehnologija na radno i nastavno okruženje. A CARNET postavlja kao lidera u brizi za cjeloviti radni okoliš (well-being) djelatnika, a ne samo kao pružatelja interneta.

Kroz stranice koje slijede, istražujemo suodnos između nevidljivih elektro-magnetskih polja, akustične kvalitete radnog prostora i složenih izazova kibernetičke sigurnosti. Cilj nam je pružiti uvid u to kako digitalni ekosustav utječe na ishode učenja, ali i na dobrobit onih koji taj sustav pokreću – nastavnika, znanstvenika i studenata.

 

 

Odgovornost u doba digitalne transformacije

Projekt e-Sveučilište predstavlja najveći infrastrukturni zahvat u povijesti hrvatskog visokog obrazovanja. Uvođenje naprednih Wi-Fi mreža, računalne opreme i visokoprofesionalnih audio-vizualnih studija na fakultete diljem zemlje neizbježno mijenja samu srž akademskog rada. No, uz tehnološki napredak dolazi i velika institucionalna odgovornost.

Znanstvena provjera kao standard savjesnosti

CARNET je projekt e-Sveučilište mogao provesti isključivo kao tehničku implementaciju. Međutim, odlukom da naruči sustavna i stručna mjerenja parametara radnog okoliša od Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), CARNET se pozicionirao kao iznimno odgovorna i savjesna ustanova. U vremenu kada u javnosti često prevladavaju dezinformacije i strahovi vezani uz neionizirajuća zračenja (poput onih iz Wi-Fi rutera i baznih stanica), CARNET je odabrao put potpune transparentnosti.

Angažman IMI-ja, kao vodeće nacionalne i referentne ustanove za medicinu rada i zaštitu od zračenja, osigurava da svaka instalirana komponenta „digitalnog ekosustava“ bude znanstveno verificirana. Time se šalje jasna poruka studentima, nastavnicima i svim zaposlenicima: digitalizacija nije samo cilj, već proces u kojem je ljudsko zdravlje i dobrobit prioritet.

Uloga edukacije i udruge Prirodopolis

Znanstveni podaci, tablice i mjerenja imaju svoju punu vrijednost tek kada su razumljivi krajnjem korisniku. Udruga Prirodopolis u ovom projektu ima ulogu edukacijskog mosta. Naša je zadaća „hladne“ brojke i stručne analize pretvoriti u razumljive smjernice i brošure koje čine sastavni dio ovog Zbornika.

Cilj nam je osnažiti akademsku zajednicu znanjem – ne samo o tome kako koristiti digitalne alate, već i kako razumjeti nevidljive utjecaje poput elektromagnetskih polja ili akustičkih parametara prostora. Kroz ovaj Zbornik, želimo pokazati da digitalno zrelo sveučilište nije samo ono koje ima najbrži internet, već ono koje svojim djelatnicima pruža sigurno, poticajno i transparentno radno okruženje.

Uredništvo zbornika                                                                                                                  U Zagrebu, 5. ožujka 2026.

 

Sažetak Zbornik "Digitalni ekosustav visokog obrazovanja: Od elektromagnetskih polja i ambijentalne buke do kibernetičke sigurnosti" donosi sveobuhvatan pregled utjecaja digitalizacije na visokoškolske ustanove u Republici Hrvatskoj. U okviru projekta e-Sveučilište, poseban je naglasak stavljen na objektivnu analizu radnog i nastavnog okoliša. Rad obrađuje rezultate terenskih mjerenja razina elektromagnetskih polja uzrokovanih Wi-Fi infrastrukturom te analizu ambijentalne buke i zvučne izolacije u novoopremljenim AV studijima za izradu digitalnih sadržaja. Povezujući te podatke s obrazovnim ishodima i higijenom kibernetičkog prostora, Zbornik nudi holistički okvir za razumijevanje digitalno zrelog sveučilišta. Namijenjen je donositeljima odluka, tehničkom osoblju, ali i nastavnicima kao vodič za sigurno i učinkovito korištenje digitalnih alata u modernom akademskom okruženju. Digitalna transformacija obrazovnog sustava u Republici Hrvatskoj, koja se provodi kroz višegodišnje CARNET-ove projekte, donijela je masovnu primjenu bežičnih tehnologija u učionice i predavaonice. Kako bi se osiguralo da ovaj tehnološki napredak prati i najviša razina sigurnosti, od 2017. do 2026. godine provedeno je najopsežnije sustavno istraživanje izloženosti korisnika u regiji. Od škola do e-Sveučilišta Istraživanje je obuhvatilo sve razine obrazovanja – od vrtića, preko osnovnih i srednjih škola, pa sve do fakulteta u sklopu projekta e-Sveučilište. Fokus rada je na preciznoj dozimetriji elektromagnetskih (EM) radiofrekventnih (RF) polja te analizi njihova utjecaja na korisnike u zatvorenim prostorima. Znanstvena validacija sigurnosti Korištenjem naprednih mjeriteljskih metoda i protokola u okviru IMI-CARNET projekata, prikupljena je golema količina podataka. Ti rezultati nepobitno potvrđuju da je Wi-Fi tehnologija, koju CARNET implementira, siguran i kontroliran standard. U kontekstu suvremenog društva, razina izlaganja umjetnom RF zračenju u našim obrazovnim ustanovama svedena je na minimum te predstavlja tehnološki rješenje koje u potpunosti zadovoljava stroge sigurnosne parametre. Novi standardi: Akustika i buka U sklopu projekta e-Sveučilište, po prvi je put provedeno i sustavno mjerenje ambijentalne i ekspozicijske buke. Ova analiza, uz rezultate dozimetrije, čini temelj za raspravu o kvaliteti modernog obrazovnog ekosustava, osiguravajući ne samo tehnološku zrelost, već i zdravu radnu okolinu za studente i djelatnike.   A.1. Analiza neionizirajućih zračenja (EMF) Mjerenja su provedena selektivno u frekvencijskim pojasevima koji odgovaraju Wi-Fi 6 tehnologiji (2,4 GHz i 5 GHz). Tablica 1: Reprezentativni rezultati jakosti električnog polja (E) Napomena: Čak i na mjestima s najvećom gustoćom korisnika, razina zračenja ne prelazi niti 3 % strogo propisanih nacionalnih granica, što potvrđuje iznimnu sigurnost instalirane opreme. A.2. Akustička mjerenja i analiza buke Fokus mjerenja bio je na razini ambijentalne buke (LAeq) i indeksu zvučne izolacije (Rω) u novoopremljenim AV studijima. Tablica 2: Parametri akustičke kvalitete AV studija *Preporuka: U studiju na RGN-u uočena je povremena buka ventilacijskog sustava, preporučuje se gašenje tijekom snimanja.

 

UVOD: Temelji digitalne zrelosti i sigurnost okoliša

Digitalna preobrazba visokog obrazovanja u Republici Hrvatskoj, predvođena CARNET-om, ne podrazumijeva samo instalaciju hardvera, već i stvaranje sigurnog, poticajnog i znanstveno verificiranog okružja za učenje. U suradnji s Institutom za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI), kroz projekte „e-Škole“ i „e-Sveučilišta“, provedena su opsežna istraživanja s ciljem objektivne procjene parametara radnog okoliša – prvenstveno elektromagnetskih polja i akustičke kvalitete prostora.

1.1. Sigurnosni standardi i percepcija javnosti

Iako je uvođenje bežičnih tehnologija (Wi-Fi 6, 5G) povremeno praćeno zabrinutošću javnosti, znanstveni konsenzus je jasan. Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) i IARC klasificiraju radiofrekvencijska polja u skupinu 2B (mogući karcinogeni), no važno je istaknuti da se u istoj skupini nalaze i kava ili ukiseljeno povrće.

Ključna je razlika u snazi: Wi-Fi usmjernici zrače izrazito malom snagom (tipično 0,1 W), što je nedovoljno za oštećenje staničnih struktura. Slikovito rečeno: tehnologija rezanja čelika vodenim mlazom postoji, ali to ne znači da je tuširanje opasno. Naša su mjerenja potvrdila da su razine zračenja u školama i na fakultetima višestruko niže od strogo propisanih nacionalnih i EU granica.

1.2. Fizika interakcije: Zašto mjerimo „dubinu prodiranja“?

Razumijevanje utjecaja EM polja temelji se na frekvenciji. Što je frekvencija viša, dubina prodiranja u ljudsko tijelo je manja. Kod modernih bežičnih standarda (2,4 GHz i 5 GHz), energija se apsorbira u površinskim slojevima tkiva, slično energiji koju tijelo prirodno proizvodi metabolizmom ili vježbanjem.

Slika 1.  Teorijska dubina prodiranja EM zračenja u tkivo (cm) u ovisnosti o frekvenciji zračenja  (Prlić, 2019) prikazana tehnologijskim oznakama bežične generacije hardvera koju koristi Wi-Fi i koju će koristiti 5G tehnologija.

Za preciznu kvantifikaciju koristimo pojam dubine (δ) prodiranja u kožu, koja ovisi o frekvenciji (ω), permeabilnost (μ) i vodljivosti tkiva(σ):

Naš rad se fokusira na daleko polje, gdje su toplinski učinci zanemarivi, a fokus istraživanja prebacuje se na stohastičke parametre i dugoročnu stabilnost sustava.

1.3. Akustika i buka: Tihi partneri digitalnog učenja

Uz elektromagnetsku sigurnost, projekt e-Sveučilišta prvi put sustavno tretira buku kao ključni faktor radne učinkovitosti. Uvođenje AV studija za izradu digitalnih sadržaja zahtijeva specifične mjeriteljske protokole:

·        Ambijentalna buka: Ukupna energija zvuka u prostoru (klima uređaji, ventilacija, računala).

·        Ekspozicijska buka: Razina kojoj je nastavnik ili student izložen tijekom rada.

U profesionalnim studijima ciljamo na razine od 15 do 25 dB(A). Sve iznad toga izravno utječe na kvalitetu snimljenog materijala i kognitivni umor korisnika.

1.4. Cilj i obuhvat rada

Ovaj rad ne ulazi u pravne aspekte telekomunikacija niti u dugotrajne epidemiološke studije. Naš je fokus na egzaktnim mjeriteljskim podacima prikupljenim na više od 2.500 lokacija u RH. Ovi podaci služe kao:

Dokaz o trenutnoj sigurnosti infrastrukture.

Temelj za buduća sociološka i pedagoška istraživanja.

Edukacijski alat za nastavnike i roditelje kroz harmonizirani pristup informacijama.

 

AV studio visoke razine opremljenosti

 

POGLAVLJE 1: Nevidljivi parametri digitalnog prostora

1.1. Elektromagnetska polja (EMF): Sigurnost bežične slobode

Uvođenje Wi-Fi 6 tehnologije i gust raspored pristupnih točaka (Access Points) temelj su e-Sveučilišta. Stručni tim Instituta (IMI) proveo je mjerenja na lokacijama s najgušćom mrežnom infrastrukturom (npr. Fakultet strojarstva i brodogradnje, Geodetski fakultet).

·        Što smo mjerili? Intenzitet električnog polja (E) u frekvencijskim pojasevima od 2,4 GHz i 5 GHz.

·        Rezultati jednostavnim jezikom: Izmjerene razine zračenja na svim testiranim lokacijama su višestruko niže od strogih nacionalnih granica propisanih Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja.

·        Zaključak za korisnike: Wi-Fi mreža na vašem fakultetu projektirana je tako da pruža maksimalnu brzinu uz minimalan utjecaj na okoliš. Čak i pri najvećem opterećenju, razine zračenja ostaju u „zelenoj zoni“, što potvrđuje odgovornost CARNET-a u planiranju mreže.

1.2. Akustika i ambijentalna buka: Tišina koja potiče učenje

AV studiji su „srce“ izrade digitalnih sadržaja. Mjerenja su se fokusirala na to koliko vanjska buka (promet, sustavi ventilacije) ometa rad u studiju te kakva je zvučna izolacija samih prostorija.

·        Što pokazuju brojke? Mjerena je razina zvučnog tlaka (L_Aeq) i indeks zvučne izolacije (R_ω). Na većini fakulteta (poput Medicinskog ili Tekstilno-tehnološkog), izolacija zadovoljava visoke standarde potrebne za profesionalno snimanje.

·        Izazovi i rješenja: Na nekim lokacijama utvrđeno je da pozadinska buka sustava klimatizacije može utjecati na kvalitetu zvuka.

·        Preporuka za nastavnike: Kvalitetan mikrofon i pravilno usmjeravanje u studiju (koje je IMI testirao) ključni su da bi vaš glas studentima bio jasan i razgovijetan, bez nepotrebnog zamaranja uha pozadinskom bukom.

1.3. Bežično povezivanje: Sigurnost i preporuke temeljene na mjerenjima

Uvođenjem projekta e-Sveučilište, visokoškolske ustanove opremljene su modernom Wi-Fi 6 mrežnom opremom koja osigurava visoke brzine prijenosa podataka. Kako bi se osigurala potpuna sigurnost korisnika, IMI je proveo mjerenja na frekvencijskim pojasevima od 2,4 GHz i 5 GHz na lokacijama kao što su FSB, MEF, TTF i druge.

Ključni nalazi mjerenja:

• Sve izmjerene vrijednosti jakosti električnog polja (E) na svim ispitnim točkama bile su značajno niže od referentnih razina propisanih Pravilnikom o zaštiti od elektromagnetskih polja.
• Najviša izmjerena razina električnog polja na nekim fakultetima iznosila je tek oko 0,5 V/m, što je zanemarivo u usporedbi s dopuštenim granicama (koje za ove frekvencije iznose preko 24 V/m).
• Utvrđeno je da digitalna infrastruktura e-Sveučilišta doprinosi ukupnoj izloženosti korisnika s manje od 1 % dopuštene granice.

 

Preporuke za korisnike i ustanove:

1. Optimalno postavljanje opreme
• Pristupne točke (Access Points) su u sklopu projekta strateški postavljene na visokim pozicijama (stropovi ili visoki dijelovi zidova).

Preporuka: Ovakav položaj je idealan jer snaga elektromagnetskog polja opada s kvadratom udaljenosti od izvora. Izbjegavajte zaklanjanje pristupnih točaka metalnim predmetima ili ormarima kako bi se održala kvaliteta signala bez potrebe za povećanjem snage zračenja uređaja.

2. Korištenje krajnjih uređaja (laptopi, tableti)
• Kada je Wi-Fi signal u prostoriji jak i stabilan, vaši uređaji (laptopi i tableti) troše manje energije i emitiraju slabije vlastito polje za održavanje veze.

Preporuka: Radite u zonama dobre pokrivenosti signalom e-Sveučilišta jer to optimizira rad baterije vašeg uređaja i smanjuje njegovu emisiju.

3. Transparentnost i informiranost
• Budući da su mjerenja IMI-ja potvrdila visoku razinu sigurnosti, ustanovama se preporučuje javna objava ovih rezultata.

Preporuka: Postavljanje informacije o provedenom mjerenju i sigurnosti mreže na vidljivim mjestima (npr. oglasne ploče ili web stranice fakulteta) izravno pridonosi smanjenju neopravdanog straha od zračenja u akademskoj zajednici.

 

POGLAVLJE 2: Arhitektura učenja u digitalnom dobu

2.1. AV studiji: Preporuke za vrhunsku kvalitetu digitalnog sadržaja

Instalacija AV opreme na fakultetima poput Medicinskog (MEF), Tekstilno-tehnološkog (TTF) ili Rudarsko-geološko-naftnog (RGN) omogućila je profesionalnu produkciju, ali mjerenja stručnjaka s IMI-ja ukazala su na ključne faktore koji određuju hoće li snimka zvučati vrhunski ili prosječno.

Na temelju terenskih opažanja, donosimo ključne preporuke:

1.   Upravljanje pozadinskom bukom (Klimatizacija i ventilacija)

Mjerenja su pokazala da razina pozadinske buke (L_Aeq) u nekim studijima raste zbog rada sustava klimatizacije ili blizine serverskih ormara.

Preporuka: Prije početka snimanja, ako je moguće, privremeno isključite sustave ventilacije koji stvaraju čujan "šum". Čak i tiho zujanje u pozadini može uzrokovati zamor slušatelja (studenta) tijekom dugotrajnog praćenja predavanja.

2.    Akustička izolacija: "Slaba karika" su vrata

Iako je izolacija zidova (R_ω) u većini novouređenih prostora na visokoj razini, mjerenja su pokazala da su vrata često najslabija točka kroz koju prodire buka iz hodnika.

Preporuka: Provjerite naliježu li vrata studija čvrsto na brtve. Prilikom snimanja, ključno je osigurati potpunu tišinu u predprostoru studija jer čak i tihi razgovor na hodniku može biti "ulovljen" osjetljivim studijskim mikrofonima.

3.    Pozicioniranje govornika i mikrofonska tehnika

Akustička mjerenja IMI-ja obuhvatila su i testiranje odjeka (jeke) u prostoru.

Preporuka: Kako bi se smanjio utjecaj preostale jeke u prostoriji, govornik bi trebao biti što bliže mikrofonu (koristeći "pop-filter" ako je dostupan). To omogućuje da glas ostane topao i razgovijetan, dok se ambijentalna buka prostorije potiskuje u drugi plan.

4.    Organizacija digitalnog radnog mjesta

Prisutnost više računala i monitora u malom prostoru AV studija povećava razinu topline, ali i buke ventilatora.

Preporuka: Postavite računala (kućišta) što dalje od mikrofona. Ako studij koristi aktivno hlađenu opremu, koristite usmjerene mikrofone koji "ne čuju" zvuk koji dolazi s leđa govornika.

 

 

 

POGLAVLJE 3: Sigurnost u povezanom sustavu

Digitalna transformacija visokog obrazovanja donosi neviđenu razinu povezanosti. No, u ekosustavu gdje su tisuće uređaja, AV studija i baza podataka stalno na mreži, sigurnost prestaje biti samo tehničko pitanje i postaje preduvjet stabilnosti cijelog sustava. CARNET je projektom e-Sveučilišta osigurao najsuvremenije sustave zaštite, no prava sigurnost počinje od svakog pojedinog korisnika.

3.1. Višeslojna zaštita e-Sveučilišta: Od infrastrukture do identiteta

U sklopu projekta e-Sveučilišta, ulaganja u kibernetičku sigurnost fokusirana su na zaštitu mrežnih čvorišta i serverskih sustava koji pokreću naše digitalne alate.

·        Sigurnost mrežne infrastrukture: Nova Wi-Fi 6 oprema nije samo brža, već koristi i napredne enkripcijske protokole koji otežavaju neovlašteni pristup podacima dok „putuju“ zrakom.

·        Zaštita digitalnog identiteta: Sustav AAI@EduHr ostaje srce pristupa digitalnom ekosustavu. Sigurna autentifikacija osigurava da pristup AV studijima, nastavnim materijalima i evidencijama imaju isključivo ovlaštene osobe.

3.2. Digitalna higijena: Čovjek kao ključna karika

Kao što je IMI-jeva analiza pokazala važnost pravilnog rukovanja opremom za zdravlje i akustiku, tako je u kibernetičkom prostoru ključno „higijensko“ ponašanje nastavnika i studenata.

·        Sigurno kreiranje sadržaja: Prilikom izrade digitalnih materijala u AV studijima, važno je voditi računa o autorskim pravima i sigurnom pohranjivanju sirovih materijala kako bi se spriječio gubitak rada uslijed malicioznih napada.

·        Prepoznavanje prijetnji: Edukacijski programi u sklopu e-Sveučilišta pripremaju nastavno osoblje za prepoznavanje phishing napada i drugih oblika socijalnog inženjeringa koji postaju sve sofisticiraniji.

 

POGLAVLJE 4: Metodologija – Iza kulisa znanstvene provjere

Kako bismo dobili neosporne dokaze o sigurnosti i kvaliteti digitalnog ekosustava, Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) primijenio je najsuvremenije mjeriteljske metode. Naša metodologija nije samo suha statistika; ona je spoj terenskog rada, naprednih računalnih simulacija i brige za krajnjeg korisnika.

4.1. Strategija mjerenja: Testiranje „stvarnog života”

Umjesto teoretskih pretpostavki, uveli smo operativnu veličinu RDQ (Relevant Dosimetric Quantity). To je naš „digitalni otisak” koji pokazuje stvarno opterećenje prostora u trenutku mjerenja.

Mjerenja smo proveli kroz dva ključna scenarija (uz strogo poštovanje etičkih aspekata):

1.     Osnovno stanje (Baseline): Mjerenje zračenja iz okoliša (bazne stanice, susjedni sustavi) dok je CARNET-ova oprema isključena.

2.     Maksimalno opterećenje (Stress test): Mjerenje dok CARNET-ova Wi-Fi 6 oprema radi punim kapacitetom, simulirajući situaciju u kojoj svi studenti u predavaonici istovremeno koriste mrežu.

Ovakav pristup osigurava da su naši rezultati vjerodostojni čak i u trenucima najveće opterećenosti sustava.

4.2. Pametan odabir uzorka: Od urbanih centara do otoka

Nismo birali škole i fakultete nasumično. Uzorak od preko 2.500 lokacija pažljivo je profiliran prema tri kriterija:

·        Građevinska struktura: Testirali smo stare kamene zgrade, objekte od armiranog betona i moderne konstrukcije, jer materijali različito upijaju i reflektiraju signale.

·        Geografski i demografski položaj: Usporedili smo škole u gustim urbanim sredinama (velika zasićenost vanjskim signalima) s onima u ruralnim područjima i na otocima.

·        Tehnološka opremljenost: Fokus je bio na novim Wi-Fi 6 pristupnim točkama i multimedijskim studijima.

4.3. Akustički standardi: Tišina kao preduvjet kvalitete

Za AV studije nismo mjerili samo buku, već sposobnost prostora da izolira zvuk.

• Cilj: Postizanje razine pozadinske buke između 15 dB(A) i 25 dB(A).

To su standardi profesionalnih svjetskih studija koji osiguravaju da se u snimci čuje samo kristalno jasan glas predavača, bez šuma klime, ventilatora ili razgovora s hodnika.

4.4. Digitalna pedagogija i evolucijski izazov

Važno je razumjeti: ljudski genom se nije razvijao u okruženju umjetnih EM polja. Zato je naša dozimetrija globalna potreba.

Digitalni sadržaji nisu samo "PDF na ekranu" – to su interaktivni alati koji traže stabilnu i sigurnu infrastrukturu. Naša metodologija osigurava da ta „produžena ruka nastavnika” (digitalni sadržaj) radi u okruženju koje je biološki prihvatljivo i sigurno.

4.5. Kibernetička sigurnost: Više od same fizike

Tijekom mjerenja na terenu, IMI je detektirao i izvore signala koji nemaju veze s obrazovanjem (tzv. „siva zona”).

·        Sigurnosna provjera: Sva mjerena polja provjerena su na vanjsku osjetljivost kako bismo spriječili mogućnost upada u sustave.

·        Edukacija: U suradnji s CARNET-om, metodologija uključuje i obuku osoblja (webinari, mini e-tečajevi) o NIS2 direktivi i sigurnoj infrastrukturi, jer tehnologija je sigurna onoliko koliko je educiran čovjek koji njome upravlja.

 

RASPRAVA: Znanstvena pojašnjenja i smjernice za budućnost

U sklopu analize digitalnog ekosustava, nužno je razjasniti određene tehničke koncepte koji se često pogrešno interpretiraju u javnosti, te postaviti temelje za još napredniji nadzor okoliša.

4.1. Razbijanje mitova: 5G nije isto što i 5 GHz

Jedna od najčešćih medijskih zabluda jest poistovjećivanje oznake 5G s frekvencijom od 5 GHz.

·        Što je zapravo 5G? To je oznaka za petu generaciju bežične tehnologije (hardvera i softvera). Ona koristi širok raspon frekvencija kako bi osigurala brzi prijenos podataka.

·        5 GHz je samo jedna od frekvencija na kojoj rade standardni Wi-Fi uređaji već godinama.

Razumijevanje ove razlike ključno je za objektivnu procjenu izloženosti i smanjenje neopravdanog straha od "novih tehnologija".

4.2. Interakcija s ljudskim tijelom: Dubina prodiranja

Znanost o zaštiti od zračenja temelji se na tome kako različite frekvencije djeluju na ljudsko tkivo.

·        Frekvencije do 10 GHz: Ove frekvencije prodiru dublje u tijelo, pa se njihovo ograničenje mjeri kroz volumno opterećenje (koliko snage upija određeni volumen tkiva).

·        Frekvencije iznad 10 GHz: Zračenje ostaje na površini kože, pa se mjeri površinsko opterećenje.

Važan nalaz za e-Sveučilišta:

Usmjernici (ruteri) instalirani u našim školama i na fakultetima ne emitiraju na visokim frekvencijama blizu 10 GHz ili većim. To znači da je njihovo djelovanje na ljudsko tijelo vrlo plitko i s energetskog stajališta iznimno slabo, što dodatno potvrđuje sigurnost digitalne infrastrukture. Jedini mjerljiv doprinos u nekim prostorima daju pokretni bežični mikrofoni, no i oni su unutar strogo kontroliranih granica.

4.3. Kako mjerimo ono što se ne vidi?

Budući da je nemoguće izravno mjeriti unutar ljudskog tkiva, IMI koristi napredne i etički prihvatljive metode:

·        3D Fantomi: Fizički modeli koji simuliraju ljudsko tijelo kako bi se mjerio porast temperature.

·        Numeričke simulacije: Korištenje matematičkih modela za simulaciju "događanja" u tijelu pod utjecajem EM polja.

Ove metode osiguravaju da su naše procjene izloženosti konzervativne i maksimalno sigurne za krajnjeg korisnika.

4.4. Pogled u budućnost: Sustavni monitoring

Trenutačna mjerenja daju izvrstan "snimak stanja", no digitalni ekosustav se stalno mijenja.

·        Prijedlog: Uspostava mreže fiksnih detektora u realnom vremenu.

·        Cilj: Umjesto povremenih terenskih mjerenja, napredniji sustav monitoringa omogućio bi stalno praćenje razina električnog polja u referentnim učionicama. Time bi se eliminirale sve mjerne nesigurnosti i osigurala trajna transparentnost sustava.

ZAKLJUČAK I PREPORUKE: Prema održivoj digitalnoj budućnosti

Na kraju ovog Zbornika, možemo zaključiti da je Digitalni ekosustav visokog obrazovanja u RH postavljen na zdravim i sigurnim temeljima.

·        Znanost (IMI) je potvrdila da je okruženje zdravo i sigurno od štetnih zračenja i buke.

·        Tehnologija (CARNET/SRCE) je pružila infrastrukturu koja omogućuje vrhunsku kvalitetu nastave.

·        Edukacija (Prirodopolis) je tu da osigura da svaki korisnik zna kako tim sustavom upravljati na siguran i učinkovit način.

Digitalno zrelo sveučilište nije cilj koji se dostiže jednom, već kontinuirani proces brige o infrastrukturi, sigurnosti i, najvažnije, o ljudima.

SIGURAN TEMELJ DIGITALNE BUDUĆNOSTI

Sveobuhvatna analiza i terenska mjerenja provedena u sklopu projekata „e-Škole“ i „e-Sveučilišta“ pružaju jasan uvid u utjecaj digitalne infrastrukture na obrazovni okoliš u Republici Hrvatskoj. Na temelju prikupljenih podataka, simulacija i stručnih procjena, donosimo sljedeće zaključke:

•       Validacija modela i metodologije

Dosadašnja mjerenja i napredna softverska modeliranja potvrdila su visoku preciznost primijenjene metodologije. Ovaj nadograđeni model mjeriteljske dozimetrije spreman je za primjenu na svim razinama obrazovnog sustava u RH, omogućujući kontinuirano praćenje i karakterizaciju svih novih izvora zračenja.

•       Iznimno niska razina izloženosti

Glavni rezultat istraživanja je utvrđena činjenica da su razine elektromagnetskog radiofrekvencijskog zračenja u učionicama i predavaonicama izrazito niske. Svi dobiveni rezultati, uključujući i simulacije u realnim radnim uvjetima, pokazuju da uvođenje nove IKT i medijske opreme ne narušava sigurnost prostora.

•       Usklađenost sa strožim standardima

Poštujući princip predostrožnosti te uvažavajući hrvatske i EU regulatorne propise, utvrđeno je da se maksimalne razine izloženosti kreću u intervalu od E_ef (t) = 0,2 do 0,5 V/m. To iznosi tek 1% do 2,5% jakosti električnog polja dopuštenog nacionalnom regulativom.

•       Završna ocjena

Shodno navedenim činjenicama, korištenje instalirane opreme u sklopu projekta e-Sveučilišta predstavlja tehnološki standard visoke sigurnosti. Uzimajući u obzir stvarnu izloženost korisnika, ne postoje nikakve zdravstvene niti tehničke zapreke za punu uporabu postojeće digitalne infrastrukture na svim visokim učilištima u Republici Hrvatskoj.

 

ZAHVALE

Rad je nezavisno izrađen u sklopu provedbe projektnog zadatka: "Dozimetrija elektromagnetskog zračenja za provedbu projekta 'e-Škole'": Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt i projekt faza 2) (https://www.e-skole.hr/hr/) neprekidno od 2015.g. do danas i projektnog zadatka “e-Sveučilišta: Digitalna preobrazba visokog obrazovanja”. Projekte sufinancira Europska unija iz europskih strukturnih i investicijskih fondova. Sadržaj ovog pisanog materijala isključivo je autorsko vlasništvo i odgovornost Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada – IMI i Hrvatske akademske i istraživačke mreže – CARNET.

 

ANEKS: Tehnički izvještaji i rezultati terenskih mjerenja

Ovaj aneks sadrži reprezentativne podatke prikupljene tijekom terenskog rada stručnog tima Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada (IMI) na odabranim lokacijama visokih učilišta u RH.

Autori istraživanja:

I. Prlić¹, R. Ivanković², L. Pavelić¹, S. Kobešćak¹, L. Vrus³, M. Hajdinjak⁴, Z. Cerovac⁵, J. Šiško¹, J. Macan¹, K. Ilić¹, A. M. Marjanović Čermak¹, M. Kujundžić¹

¹Institut za medicinska istraživanja i medicinu rada, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska, iprlic@imi.hr
²CARNET, 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
³Zavod za ispitivanje kvalitete d.o.o., 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
⁴Haj-Kom do.o., 10000 Zagreb, Republika Hrvatska
⁵ALARA uređaji d.o.o., 10000 Zagreb, Republika Hrvatska

 

REZULTATI

Temeljem opisanih mjernih metoda u poglavlju 2.1 na slikama 2 i 3 prikazan je tipični primjer harmoniziranog “ tzv. tracing” mjerenja vrijednosti  polja u pojedinim točkama okoliša osnovne i glazbene škole dok je na slici 4 prikazan tipični primjer sveobuhvatnih mjerenja usporedbe srednjih vrijednosti jakosti ukupnih   polja izmjerenih u okolišu škole te unutar jedne učionice tipa “A” prema servisima-operaterima mobilne telefonije.

Slika 2 Prikaz ukupne vrijednosti  polja u pojedinim točkama okoliša osnovne i glazbene škole „Dragutina Tadijanovića“ u Vukovaru. Izvor: (Prlić-IMI, neobjavljeno)

Slika 3 Prikaz srednje i maksimalne vrijednosti  polja ovisno o izvorima/operaterima bežične tehnologije oko škole  „ Dragutina Tadijanovića“ u Vukovaru. Izvor: (Prlić-IMI, neobjavljeno)

Slika 4 Usporedba srednje i maksimalne vrijednosti jakosti  polja UNUTAR učionice tipa „A“ u  zgradi osnovne i glazbene škole u Vukovaru –  svi operatori uključujući i  e-školu na 2.4 GHz  i  5 GHz. Izvor: (Prlić-IMI, neobjavljeno)

Slika 5 Usporedba srednje i maksimalne vrijednosti jakosti  polja UNUTAR učionice tipa „A“ u zgradi osnovne i  glazbene škole u Vukovaru i srednje i maksimalne vrijednosti jakosti  polja izmjerenih u okolišu škole, Izvor: (Prlić-IMI, neobjavljeno)

 

Slika 6 Operativna “relevantna dozimetrijska veličina RDQ “, doprinos e-škole  polju prikazan u V/m na ukupno  opterećenje prostora učionice u V/m iz svih ostalih izvora iz okoliša škole. Izvor: (Prlić-IMI, neobjavljeno)

 

Slika 6 prikazuje rezltat metode uporabe “relevantne dozimetrijske veličine” kojom smo harmonizirali SVA provedena mjerenja  polja uzimajući u obzir srednje i maksimalne vrijednosti jakosti ukupnog  polja UNUTAR učionice tipa „A“ u  zgradi osnovne i glazbene škole u Vukovaru u situaciji kada :     

 -  telekomunikacijski sustav e-škola u zgradi škole NE radi,

 -  kada sustav e-škola u zgradi škole radi (WiFi 2,4 GHz + 5 GHz);

    MR32 pristupna točka u učionici i prikaz UKUPNOG opterećenja prostora učionice (svim: unutarnjim i okolišnim) EM  poljima.

Slika 7 Granične vrijednosti referentnih veličina jakosti  polja za područje posebne osjetljivosti (NN146/14) i prikaz iznosa u V/m mjerene “relevantne dozimetrijske veličine-RDQ” izražene u jakosti  polja iznosa 0,5 V/m. Izvor: (Prlić-IMI, neobjavljeno)

Dio statističkih numeričkih podataka je prikazan na slici 8 na kojoj su prikazane vrijednosti SAR-a gledajući po jediničnim elementima modela kao i po uprosječenoj vrijednosti za bilo kojih 10 grama tijela. Ovi podaci su dani za tražene frekvencije od 1, 2.45 i 5.5 GHz. Uočava se  da maksimalna vrijednost SAR-a prema rezultatima simulacije raste s porastom frekvencije 0.168 >  0.1689 > 0.1962 (W/kg), dok lokalizirana uprosječena vrijednost za bilo kojih 10 g tijela pada s porastom frekvencije 0.06 > 0.029 > 0.0088 (W/kg).

Za frekvenciju emitiranja iz usmjernika od 2.45 GHz simulacijom dobiveni rezultati predstavljeni su grafički na slici 9. Glavni dio simulacije je sadržan u vrijednostima SAR-a koji su predstavljeni bojama. Kroz bojanu legendu na vrhu slike vide se vrijednosti SAR-a koji je prikazan u logaritamskom mjerilu. Referentna vrijednost je 0,16 (W/kg).

 

Slika 8 Pregled vrijednosti specifične gustoće apsorpcije (SAR) snage za odabranu provedenu simulaciju izloženosti točke prostora, mjesta na kojem sjedi učenik, u učionici.  Izvor: (Prlić-IMI, neobjavljeno)

 

Slika 9 prikazuje rezultate simulacije dobivene za vrijednosti emitiranih frekvencija iz usmjernika od 5.5 GHz. Rezultati su predstavljeni grafički različitim bojama koje predstavljaju pojedine vrijednosti SAR-a. Kroz bojanu legendu na vrhu slike vide se vrijednosti SAR-a koji je prikazan u logaritamskom mjerilu. Referentna vrijednost je 0,16 (W/kg).

 

Slika 9  Vrijednosti SAR-a; Prikaz bojama; Referentna vrijednost je 0,16 (W/kg). Presjek kroz model ljudskog tijela u YZ ravnini i u poziciji sjedenja učenika u klupi uz izloženost  polju i frekvenciji simulacije od 2,45 GHz. (izvor: IMI 2018-2023 ©)

Specifična karakteristika SAR-a je dubina prodiranja EM polja u ljudsko tijelo, u slučaju provedene simulacije u model ljudskog tijela. Na frekvenciji polja od 1 GHz dubina prodiranja je najveća i obuhvaća gotovo cijelo područje glave i dio trupa. Dubina prodiranja EM zračenja frekvencije 2,45 GHz je nešto manja. Na slici 8 se vidi da je samo vanjski dio glave obuhvaćen mjeriteljski „značajnijim“ vrijednostima EM  polja, dok za emitiranje usmjernika na 5.5 GHz i prikazu na slici 9 dubina prodiranja obuhvaća vrlo tanak vanjski (koža) sloj tijela.

 

 

 

Slika 10 : Vrijednosti SAR-a; Prikaz bojama; Referentna vrijednost je 0,16 (W/kg). Presjek kroz model ljudskog tijela u YZ ravnini i u poziciji sjedenja učenika u klupi uz izloženost  polju i frekvenciji simulacije od 5,5 GHz. (izvor: IMI 2018 ©)

3.1. “e-Sveučilišta” - digitalna preobrazba visokog obrazovanja (VO) u RH

Odlučeno je istražiti radna obrazovna ponašanja sveučilišnih nastavnika i predavača te ostalog nenastavnog osoblja i odrediti (i mjeriti te modelirati) EM   polja prilikom rada SVIH bežičnih IKT uređaja u prostorima sveučilišta od interesa i to pod punim opterećenjem komunikacija (download nastavnih sadržaja/podataka) unutar studija i hibridnih učionica iz sustava projekta „e-Sveučilišta“ uporabom mjerne i simulacijske metodologije kao i kod provedbe projektnih istraživanja „e-Škole“.

 

 

3.1.1.  EM   polje unutar studija kao posljedica okolišnog EM polja

Slika 11 prikazuje vrijednosti   polja u prostoru studija koje su nižih vrijednosti u usporedbi s vrijednosti u okolišu lokacije, a te niže vrijednosti su posljedica prigušenja izazvanog zidovima zgrade. Dominantne vrijednosti koje najviše doprinose ukupnoj vrijednosti  polja u prostoru studija su mobilna mreža na 2 GHz i lokalna WiFi mreža.

Ostali telekomunikacijski servisi u znatno manjoj mjeri doprinose ukupnoj vrijednosti   polja u prostoru studija.

Slika 11:  Pregled vrijednosti srednjeg i maksimalnog iznosa  polja za pojedine  telekomunikacijske servise. Izvor: (Prlić-IMI, neobjavljeno)

 

3.1.2. EM   polje unutar studija kao posljedica novouvedenih multimedijskih tehnologija

Vrijednosti električnog polja unutar studija s uključenom novouvedenom tehnologijom su prikazane na slici 12 na kojoj se uočava izrazita vrijednost    polja u području frekvencija označenom kao „DTV, TV, UHF“. Ova vrijednost potiče od korištenja bežičnih prijenosnih mikrofona tipa „MIPRO ACT 818“,

Slika 12:  Vrijednosti mjerenog    polja u studiju s aktivnom opremom. Izvor: (Prlić-IMI, neobjavljeno)

3.2.  Mjerenje ambijentalne buke

Mjerenje buke na lokaciji sveučilišnog referentnog multimedijskog studija je imalo za cilj utvrditi vrijednosti buke u studiju tip A, koji je namijenjen za snimanje edukativnog sadržaja i pripremu svih ostalih potpornih digitalnih materijala. Takav studio treba osigurati dovoljno tihi radni okoliš kako vanjski zvukovi i šumovi ne bi utjecali na kvalitetu audio snimaka. Također, ostala oprema kao što su računala, monitori, ventilatori, rasvjeta, itd. u studiju treba biti takve konfiguracije da ne stvara dodatnu ambijentalnu buku i time ne degradira vrijednost „tihog prostora“ unutar studija.

Cilj mjerenja je bio utvrditi razine ambijentalne buke tijekom rada uobičajene opreme (monitori, ventilatori, rasvjeta) uz maksimalnu popunjenost sveučilišnih okolnih prostora studentima i telekomunikacijskom opremom.

Rezultati projektne aktivnosti su u fazi znanstveno stručne evaluacije i obrade.

 

LITERATURA I REFERENTNI IZVORI

Kako bismo osigurali znanstveni legitimitet, u popis literature uključujemo ključne radove na koje se oslanja analiza, uključujući i važne radove dr. Prlića i suradnika: 

Prlić, Ivica; Šiško, Jerko; Varnai, Veda Marija; Pavelić, Luka; Macan, Jelena; Kobešćak, Silvija; Hajdinjak, Mladen; Jurdana, Mihovil; Cerovac, Zdravko; Zauner, Branimir et al.

Wi-Fi technology and human health impact: a brief review of current knowledge // Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 73 (2022), 2; 106-106. doi: 10.2478/aiht-2022-73-3402

Prlić, Ivica ; Ivanković, Renata ; Hajdinjak, Mlade ; Pavelić, Luka ; Surić Mihić, Marija

Svi na 5G - izloženost zračenju u učionici // CARNET USERS CONFERENCE 2019 - Na granici mogućega ; Konferencija za korisnike. Zagreb: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, 2019, 156, 36

I. Prlić, M. Surić Mihić, H. Mesić, J. Macan, V. M. Varnai i M. Hajdinjak

Neionizirajuće elektromagnetsko zračenje // Arhiv za higijenu rada i toksikologiju, 68 (2017), 4; A22-A22

Prlić, Ivica ; Surić Mihić, Marija ; Pavelić, Luka

5G tehnologija i međudjelovanje s materijom // Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto : Stručni skup : Kako dodatno unaprijediti sigurnost i zaštitu zdravlja na radu. Zagreb: Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto, 2019. str. 37-39

Mesić, Hrvoje ; Prlić, Ivica ; Ivanković, Renata ; Pavelić, Luka

WiFi i 5G - elektromagnetsko zračenje u školi // Mesić, Hrvoje ; Prlić, Ivica (ur.). Šibenik: CARNET, 2019. 157

Prlić, Ivica ; Mesić, Hrvoje ; Hajdinjak, Mladen ; Orešić, Ljudevit ; Surić Mihić, Marija, ; Cerovac, Zdravko ; Justić, Mihaela // Workshop: CARNET e-School Project ; Dosimetry of electromagnetic radiation for e-School pilot project implementation // British Council ; New Technologies in Education 2018 ; BELEXPOCENTAR, BELGRADE | 8–9 JUNE 2018 Beograd, Srbija, 08.06.2018-09.06.2018

Prlić, Ivica ; Ivanković, Renata ; Pavelić, Luka ; Šiško, Jerko Hajdinjak, Mladen ; Cerovac, Zdravko ;

Moguća izloženost EM zračenju iz WiFi usmjernika u školi // CARNET USERS CONFERENCE 2018 - Mreža ideja. Zagreb: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, 2018, 215, 32

Prlić, Ivica ; Hajdinjak, Mladen ; Mesić, Hrvoje // ”Dozimetrija elektromagnetskog zračenja za provedbu projekta  'e-Škole': Uspostava sustava razvoja digitalno zrelih škola (pilot projekt)” br. 110-100-830/16 // IMI-CARNet, 2018

Prlić, Ivica ; Surić Mihić, Marija // Radno mjesto u oblaku elektromagnetskog zračenja - da li je to zagađenje radnog mjesta ili ??? // Zaštita zdravlja na radu ; Novi propisi, uredski poslovi, novi oblici rada. Zagreb: Hrvatska udruga za zdravo radno mjesto, 2018. str. 31-34

Pavičić, Ivan; Ana Marija, Marjanović Čermak; Ilić, Krunoslav; Prlić, Ivica; // The effects of mobile phone RF radiation on cellular protein structures in living cell // Global Conference on Radiation Topics - Preparedness, Response, Protection and Research / Port, Matthias (ur.). München: München: Bundeswehr Institute of Radiobiology, 2025. str. 82-82

Prlić, Ivica: Wi-Fi u pilot projektu e-Škole // Priroda (Zagreb), 5-6 (2017), 1057; 22-23

Prlić, Ivica ; Mesić, Hrvoje: Wi-Fi u projektu e-Škole. Zagreb: Hrvatska akademska i istraživačka mreža – CARNet, 2017. 10