Je li DNA Mliječna staza u našem tijelu?

Odgovorimo prvo na pitanje: Ima li više zvijezda u našoj galaksiji ili atoma u našoj DNK?
Astronomi su procijenili da naša galaksija, Mliječna staza, ima oko 100 milijardi zvijezda. U čovječjoj stanici DNK je smotana i razdijeljena u 46 kromosoma veličine 5 – 20 μm. Kada se razmota i međusobno spoje svi njezini dijelovi dugačka je približno 2 m. Njezin oblik podsjeća na ljestve širine 2 nm, međusobno razmaknutih prečki za 0,3 nm. Uzmemo li da je promjer atoma približno 0,1 nm, tada po širini ljestve DNK stane 20 atoma, a po dužini 2m / 0,1 nm = 10¹⁰ atoma. Neka je, zbog razmaka, polovica ljestvi popunjena atoma, broj atoma u DNA je N = (20∙10¹⁰)/2 = 200 milijardi. To je približno dvostruko više od broja zvijezda u Mliječnoj stazi.
Još malo usporedbi. Veličina kromosoma je približno 20 μm = 2∙10^-5 m, a veličina Mliječne staze 100 000 svjetlosnih godina ili 100000∙9,5∙10¹⁵ m pa je galaksija približno 5∙10²⁰ puta veća od kromosoma. Kada je u pitanju veličina galaksija pobjeđuje za dvadeset redova veličine.
Međutim, kada je u pitanju pohrana informacija veličina ne znači mnogo. U DNA se može pohraniti čak 5∙10²⁰ bajtova informacije tako da se u kromosomu nalaze sve, izuzetno složene, informacije o građi i načinu rada čovječjeg organizma. S druge strane, galaksija je gotovo nasumičan skup zvijezda, za čiji se raspored i građu smatra da ne predstavljaju neku složeniju informaciju. Kada je u pitanju mogućnost pohrane informacija DNA je definitivno pobjednik.