Koliko bi trajao dan ako bi se otopio sav led?

Velik dio slatke vode na Zemlji je zamrznut: pohranjena je u ledenjacima diljem svijeta, te na grenlandskom i antarktičkom ledenom pokrivaču. Kada se ovaj led otopi , voda otječe u oceane i razina mora raste. Kad bi se svi ledenjaci i ledene ploče otopile, globalna bi razina mora porasla za više od 60 metara. NASA kontinuirano mjeri masu ledenjaka i ledenih ploča – sa satelitima blizancima GRACE od 2002. do 2017., a sa satelitima GRACE-Follow On od 2018. Ovi sateliti nedvosmisleno pokazuju da se grenlandske i antarktikčke ledene ploče, kao i ledenjaci, smanjuju. Vidjeti članak.
Topljenje leda stvara preraspodjelu vodene mase na Zemlji. Pitanje je koliko to utječe na period vrtnje Zemlje Tz, odnosno na duljinu dana.
Topljenjem leda mijenja se oblik Zemlje, a time i njezin moment inercije I_Z. Moment inercije je kvadratna funkcija udaljenosti od osi vrtnje pa ćemo pretpostaviti da smanjenje visine leda, koje se uglavnom zbiva blizu osi vrtnje Zemlje, zanemarivo malo mijenja njezin moment inercije. Također, smatrat ćemo da je Zemlja kugla za koju je moment inercije oko osi simetrije I_Z = 2 5 M_Z∙R_Z², gdje je M_Z masa, a R_Z polumjer Zemlje. Promjena momenta inercije nastaje uglavnom zbog povećanja razine oceana, čime se efektivni radijus Zemlje R_Z povećava za ∆R. Oceani čine oko 70% Zemljine površine pa efektivno povećanje radijusa Zemlje dobijemo tako da globalno povećanje razine oceana pomnožimo s faktorom 0,7. Zemlja je zatvoren sustav pa za nju vrijedi zakon očuvanja kutne količine gibanja I∙ω, gdje je I moment inercije, a ω = 2π/T kutna brzina vrtnje. Primjenom zakona očuvanja kutne količine gibanja na Zemlju kojoj se razina oceana podigne za 60 m dobivamo promjenu perioda vrtnje, odnosno produljenje dana za ∆T = 1,1 s.