Hlađenje mora od kiše
Bura najčešće donosi vedro i suho vrijeme, ali postoji i sve je češća takozvana škura bura, karakteristična za sjeverni Jadran, koja donosi vlažan zrak i kišu. Kako obilna kiša utječe na temperaturu mora? Često, naročito od naših starijih, čujemo izreku - kiša je dobro rashladila more. No je li tome tako? Nema nam druge, idemo računati.
Trebali bi smo znati koja je temperatura kišnih kapi. Međutim, ne postoji neka uobičajena temperatura kišnih kapi. Temperatura kišnih kapi kreće se od 0 ℃ do 25 ℃. Ona ovisi o temperaturi zraka u oblacima, njihovoj visini i strujanju u njima, kao i o temperaturi zraka pri tlu. U oblacima je kiša često u obliku kristala leda koji se otapaju pri padanju prema tlu, a ako se ne otope umjesto kiše imamo tuču. Kapljice kiše padaju konačnom brzinom manjom od 10 m/s i imaju dovoljno vremena da se zagriju u toplome zraku ispod oblaka. Temperatura kapi će ovisiti i o njihovoj veličini, jer što su veće teže se zagriju. Njihov promjer kreće se 0,1 mm do 6 mm, pri čemu su velike kapi povezane s obilnom kišom.
Kišne kapi koje padaju kroz suhi zrak naglo isparavaju uzrokujući snižavanje temperature okolnog zraka. Hlađenje isparavanjem je jedan od razloga zašto se kiša povezuje s hladnijim zrakom. Kiša koja pada prema vrućem tlu ni ne dospije do njega, jer jednostavno ispari u visini, ali se upornim hlađenjem zraka, na kraju, ipak probije do tla.
Uzet ćemo najekstremnije pretpostavke za temperaturu i količinu kiše. Neka je temperatura kišnih kapi tk = 0 ℃, a količina padaline h = 100 mm, što odgovara hladnome poplavnom pljusku. Kao i prije promatramo topli površinski sloj ljetnog mora debljine d = 10 m i temperature tᴍ = 25 ℃. Kada pomiješamo ove dvije količine vode, temperaturu smjese dobijemo iz zakona očuvanja unutrašnje energije, odnosno prema tzv. Richmannovom pravilu.
Račun daje da je promjena temperature ∆t = 0,25 ℃, premala da objasni zahlađenje mora kad zapuše bura. Stara izreka - kiša je dobro rashladila more, ipak ne vrijedi.
