Hlađenje mora od isparavanja

U diskusiji oko toga koji je glavni mehanizam hlađenja mora kad puše bura imamo jedno dobro utemeljeno mišljenje, a to je da je glavni efekt hlađenje mora isparavanjem. Zato, nema nam druge nego li nešto izračunati. Evo moje procjene. Molim vas imajte u vidu da su moje procjene brutalno grube, ali ipak daju neki osjećaj za stvarnost.
Znamo da se sva voda koja ispari iz mora, jezera i rijeka vraća natrag u obliku kiše, snijega i leda i da se tako zatvara vodeni krug, odnosno kruženje vode u prirodi. Doduše, ne vraća se padalina baš na isto mjesto gdje voda ishlapi pa tu postoje znatna odstupanja. Ipak u gruboj procjeni možemo uzeti da je približna godišnja količina padalina na našem moru h = 1000 mm ujedno približno i količina vode koja ispari godišnje iz Jadranskog mora. To sve može biti netočno do na faktor 2, jer količina padaline jako ovisi o lokaciji, a kiša koja pada, dijelom pada iz oblaka nastalih nad oceanima, drugim morima i jezerima.

Dakle, neka godišnje ispari količina mora visine, h = 1 m. Energija potrebna za isparavanje neka je preuzeta iz toplog sloja mora debljine d =10 m. Zakon očuvanja energije daje m·λ + M·c_p∙∆T = 0, gdje je m masa isparene vode, λ = 2,26 MJ/kg, latentna toplina isparavanja vode, M masa vode koja se hladi na račun isparavanja, c_p = 4,2 kJ/kgK specifični toplinski kapacitet vode i ∆T promjena temperature površinskog sloja. Kada se uzme u obzir da su mase proporcionalne visinama, račun daje ∆T = - 0,15 ℃/dan. Dnevno sniženje temperature površine mora zbog isparavanja je 0,15 ℃. Prije smo izračunali da je dnevno povećanje temperature zbog Sunčevog zagrijavanja oko 5 ℃/14 dan = 0,36 ℃/dan, što je samo 2,4 puta više od hlađenja isparavanjem. Zaključujemo da Isparavanje znatno utječe na temperaturu mora, ali ipak ne može biti dominantan efekt hlađenja burom, jer se temperatura mora uz obalu, kada je bura, spusti prebrzo, i do 5 ℃ u jednome danu te ponovo zagrije u samo nekoliko dana.